10/21/24

Ne znamo šta je naša nacionalna kultura

Pored prostora u kulturi sa njegovim aktivnim kreatorom Amirom Vukom, koji, kao i većina stvaralaca te dobi, svoje zlatne početke bilježi u osamdesetim, govorila je i o drugim akterima najprogresivnijeg doba nekih prošlih života, počevši od Likovne grupe Zvono, do brojnih pojedinki i pojedinaca koji su Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, zahvaljujući vlastitom djelovanju osamdesetih godina, činili istinskim dijelom progresivnog svijeta. Ismar Mujezinović, Jusuf Hadžifejzović, Braco Dimitrijević, Miljenko Jergović, Saša Bukvić, Sejo Čizmić, Semezdin Mehmedinović, Saša Hemon, Nermina Zildžo, samo su neki od ljudi čijeg su se rada dotakli u inspirativnom razgovoru koji povezuje najprogresivnije doba sa onim što je današnje djelovanje entuzijasta, poput Galerije Manifesto.

Previous

Baviti se urbanizmom je kao gledati u fildžan

Next

Džaba kuća u kojoj će biti kao u salonu namještaja